Destinacija: Plitvice
Mjesto: Plitvice

Plitvicka jezera su najstariji i najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj, njegova osebujnost i jedinstvenost prepoznata je i na svjetskoj razini, te je 1979. godine uvršten na UNESCO-v Popis svjetske kulturne i prirodne baštine.Jedinstvenost Plitvickih jezera istaknuta je i na samom logotipu gdje jezero i slap predstavljaju krški fenomen, nastanka sedre zbog cega je Park i proglašen nacionalnim parkom, a medvjed i šuma prikazuju raznolikost i bogatstvo flore i faune.

Nacionalni park Plitvicka jezera nalazi se izmedu Licke Plješivice i Male Kapele, a zašticena površina je 29.685,15 ha. Plitvicka jezera nastaju od dviju rjecica Crne i Bijele rijeke koje zajedno tvore Maticu dugacku oko jedan kilometar koja se ulijeva u Prošcanasko jezero, u koje se još ulijeva potok Ljeskovac i Sušanj. Od Prošcanskog jezera prema sjeveru niže se 16 imenovanih i nekoliko bezimenih jezera koji su povezana preko sedrenih barijera prekrasnim slapištima i bezbrojnim slapovima. Na kraju jezera su Sastavci u cijoj se neposrednoj blizini sa 78 metara visine obrušavaju vode potoka Plitvice i tako stvaraju Veliki slap, najveci i najljepši slap u Hrvatskoj. Vode Sastavaka i Velikog slapa spajaju se i nastaje rijeka Korana koja se probija kroz kanjon u pravcu sjevera.

Gornja jezera su smještena na nepropusnoj dolomitnoj podlozi, a Donja jezera se nalaze na lako topivom i propusnom vapnencu. Najzanimljiviji fenomen ovog zašticenog podrucja je voda u kojoj se odvija živi kontinuirani biokemijski proces nastajanja sedre. Temeljni fenomen nastajanja sedre je kada padaline apsorbiraju ugljicni dioksid i prolaskom kroz tlo nastaje ugljicna kiselina koja otapa vapnenac i voda postaje prezasicena. Njenim rasprskavanjem dolazi do taloženja kalcijevog karbonata. U nastanak sedre ukljucene su sedrotvorne alge i mahovine iz roda Cratoneuron i Bryum koje istaloženi kalcijev karbonat pretvaraju u sedrene barijere i pregrade. Cijelo podrucje Parka obraslo je šumom koja u Corkovoj uvali prelazi u pravu prašumu. To je jedna od najljepših prašuma Dinarida.

Osim toga ovo podrucje bogato je florom i faunom. Prirodno je stanište vec u Europi prorijedenih životinjskih vrsta kao što su medvjed, ris, vuk, divlja macka, srna, jelen, divlja svinja, jazavac, kuna bjelica i kuna zlatica. Inventarizacijom zabilježeno je 161 vrsta ptica, 272 vrste leptir, 80 vrsta tulara, 7 vrsta riba, 2 vrte viših rakova, 12 vrsta vodozemaca, 13 gmazova, 20 vrsta šišmiša .Zabilježeno i je bogatstvo biljnih vrsta, preko 1400, 72 endemicne vrste, 22 zašticene vrste, 55 vrsta orhideja, 3 biljke mesožderke.

Nacionalni Park Plitvička jezera su dragulj hrvatske, prekrasan ugođaj i nezaboravan osjećaj.